Kategorije
Članci

Kako će izgledati naš povratak na posao nakon pandemije

I dok nove mjere u cijelom svijetu polako popuštaju, mnoge firme traže adekvatna rješenja za daljnji rad, a mnogi se pitaju kakvim ćemo još promjenama u poslu svjedočiti u narednim mjesecima i godinama.

U samo nekoliko mjeseci pandemija korona virusa promijenila je svakodnevicu ljudima širom svijeta. I dok nove mjere u cijelom svijetu polako popuštaju, mnoge firme traže adekvatna rješenja za daljnji rad, a mnogi se pitaju kakvim ćemo još promjenama u poslu svjedočiti u narednim mjesecima i godinama. Razni su stručnjaci, od onih za rad i zapošljavanje, preko izvršnih direktora, dizajnera i SF autora za CNBCMake It pokušali na to odgovoriti i objasniti kako bi po njima ova pandemija mogla promijeniti način rada i poslovanja.

Kancelarije bi mogle postati statusni simbol bogatijih i većih firmi

Nakon pandemije COVID-19 vjerojatno će neki još dugo raditi malo od kuće i samo će se dio ljudi vratiti u kancelarije, kaže dizajner za interijere iz tvrtke Perkins i Will's Brent Capron.

Ljudi će se još okupljati zbog posla, ali ne svi svugdje – smatra on i objašnjava da firme mogu otvoriti regionalne centre i osigurati pristup i saradnicima, umjesto da većinu radne snage ‘drže’ u jednom centralnom uredu.

Kao rezultat, korporativno sjedište moglo bi postati statusni simbol firmi koje su dovoljno velike da mogu na više mjesta iznajmiti skupe nekretnine s uredskim prostorijama.

Većinu sastanaka zamijeniti će e-mail i video konferencije

Očekujte da ćete i nakon pandemije imati manje sastanaka nego prije, kaže Nadjia Yousif iz Boston Consulting Group.

– Ljudi su do sad bili prilično strpljivi u učenju novih tehnologija i stupanju u online interakcije jednostavno zato što su morali. Mislim da će se ta praksa nastaviti i da ćemo i dalje učiti kako što bolje virtualno raditi – kaže Yousif. 

Zato, smatra ona, možemo očekivati općenito agilniji način rada, a veliki će se dio sastanaka preusmjeriti na video.

Kancelarijski prostori mogli bi postati uređeni konferencijski centri

Glavna svrha poslovnih zgrada mogla bi se promijeniti.

– Postaju li uredski prostori posebno uređeni konferencijski centri? – pita menadžer Gary Leff i predviđa da će poslovne zgrade u skoroj budućnosti možda postati objekti za okupljanje zaposlenika, dok se veći dio posla i dalje obavlja na daljinu.

To bi moglo značiti manje ograđenih ureda i više otvorenih prostora za okupljanje i održavanje sastanaka, konferencija i drugih događanja u firmama. No, smatra Leff, poslovni će prostori vjerojatno ostati jer je unatoč kritikama da ‘guše’ produktivnost vjerojatno da će ih kompanije zadržati kako ne bi imale troškove kupnje novih nekretnina i drugačijih prostora.

Ipak, smatra on, stolovi će se vjerojatno razmaknuti na veće udaljenosti, negdje će se podići i pregrade među ljudima, a sredstva za čišćenje i antibakterijske maramice postat će uobičajena norma.

– U zajedničkim prostorima očekujte više elektronike poput senzora na vratima, automatskih dozatora sapuna i liftova koji se aktiviraju glasovno – dodao je Leff.

Obvezne liječničke pretrage na poslu mogle bi postati norma

Zdravstveni i pravni stručnjaci predviđaju obvezne medicinske preglede na radnim mjestima, provjeru temperature ili čak testiranja na COVID-19 za one koji se vrate na posao, što se na nekim mjestima već i događa. Tako su za borbu protiv širenja korona virusa među radnicima neke od najvećih svjetskih firmi, kao Amazon i Starbucks, već uvele obvezno mjerenje temperature zaposlenicima, prije nego što su im dopustili povratak na posao.

Kolege će se više zbližiti

Ako postoji neka svijeta točka u tome kako će pandemija utjecati na budući rad, to je onda činjenica da bi odnosi među radnicima mogli postati bolji i prisniji, uvjeren je Lakshmi Rengarajan, savjetnik za odnose na radu.

– Dugo smo uzimali zdravo za gotovo da ćemo svaki dan viđati svoje kolege i možda nismo ni shvaćali koliko su nam bitni u životu – kaže on.

Radno vrijeme od 8 do 16 moglo bi postati prošlost

Dok mnogi kod kuće žongliraju između posla i privatnog života, neki poslodavci uvode ležernija pravila o tome kad će radni dan započinjati i završavati. 

– Mislim da će se radno vrijeme sve više bazirati na povjerenju i poštovanju – kaže psihologinja Julie Kratz i objašnjava da mnogi zaposlenici već sad uspješno rade od kuće, pa će poslodavcima biti mnogo teže uskratiti im fleksibilnost oko radnog vremena.

– Većina uredskih poslova može se bez problema raditi i na daljinu, a pomoću tehnologije vrijeme posla možete praktički sami odrediti – dodaje Kratz, koja napominje i da neke velike tehnološke tvrtke već i prije pandemije uvele fleksibilno radno vrijeme.

Kako bi se zadržao osjećaj strukture, Kratz kaže da će poslodavci morati odrediti kad će im trebati da ljudi budu u uredu ili online, a ostalo će vrijeme mnogi sami kreirati kako će i kad raditi.

– Ne radi se o izbacivanju svih pravila već o puštanju ljudi da stvaraju nova – naglasila je.

Poslodavci bi mogli radnicima financirati kućne kancelarije

Kada su Twitter i Shopify u martu svojim radnicima najavili obavezan rad od kuće, uplatili su im i dodatna sredstva kako bi im se olakšao prijelaz na rad na daljinu.

Radnici Shopifya dobili su tako novčanu naknadu od 1000 USD (oko 6919 kn) za kupnju potrepština za kućne kancelarije, kao i zaposlenici Twittera, uključujući honorarce, koji su dobili jednokratnu naknadu za ‘kupnju opreme za rad od kuće’, stolove, stolice i ergonomske jastuke.

Ako rad na daljinu postane norma, onda bi i financiranje kućnih kancelarija moglo postati uobičajena paksa – misli SF autor Jacob Morgan.

Da bi rad na daljinu bio učinkovit, poslodavci će morati zaposlenicima osigurati resurse potrebne za produktivnost, objašnjava on, što uključuje i takvu naknadu koja će ljudima omogućiti da u svome domu organiziraju i smisleni prostor za rad.

_____________________

24sata.hr/beez-bih.com